Dan prvi ...
Doživjeli ste srčani udar? Čestitamo. Preživjeli ste. To je ono što je najvažnije. Svaki treći čovjek ne preživi prvi sat od početka srčanog udara. Vjerojatno imate između 40 i 50 godina starosti, od bolesti srca vam je već umro netko u obitelji, ne krećete se dovoljno, pušite ...
Prestanite pušiti, piti alkohol i počnite se kretati i vježbati. Slijedite savjete liječnika i uskoro ćete se osjećati kao novi čovjek. Možda je srčani udar najbolje što vam se ikada dogodilo.
Ove stranice govore o srčanim udarima i koracima koje možete poduzeti kako bi povećali izglede za preživljavanje. Vidjeti ćete zašto je presudno brzo reagirati na znakove srčanog udara da bi se spasio život i ograničila šteta na srcu.
Upravo su vam rekli da imate bolest srčanih krvnih žila?
Bolesti srca su bolesti načina života. Bez ispravnog stava, prehrane i vježbe, bolesti srca i preuranjena smrt vrebaju na vas.
Bolesti srčanih krvnih žila vodeći su uzrok smrtnosti kod muškaraca i žena. Uzrok je suženje srčanih arterija koje snabdjevaju srce krvlju.
U Hrvatskoj 52 posto stanovništva umire od bolesti srca i krvnih žila, upozoravaju stručnjaci u povodu 30. rujna, Svjetskog dana srca. U svijetu godišnje od njih umire 17 milijuna ljudi.
Lani je u Hrvatskoj od kardiovaskularnih bolesti umrlo 26.712 osoba, odnosno praktički svaki drugi umrli, dok među deset vodećih pojedinačnih uzroka smrti na bolesti srca i krvnih žila otpada šest.
Na prvom je mjestu moždani udar, na drugom bolesti srca uzrokovanih sužavanjem krvnih žila, na trećem srčani udar, a na četvrtom oslabljena srčana funkcija. Na šestom mjestu su razne srčane komplikacije, a na osmom ateroskleroza, odnosno suženje krvnih žila.
Bolesti koje pogađaju srce i srčani krvožilni sustav, mozak i moždani krvožilni sustav, te donje udove, i u razvijenim zemljama su "ubojica broj jedan", a u svijetu godišnje od njih umire 17 milijuna ljudi.
Najčešći su uzroci tih bolesti nezdrava prehrana, pušenje, visoki krvni tlak, prekomjerna tjelesna težina, stres i pomanjkanje fizičke aktivnosti, te ih je stoga u velikoj mjeri moguće spriječiti. Prevencijom u primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti i zdravijim načinom života smrtnost od kardiovaskularnih bolesti može se smanjiti čak 30 posto, što ujedno smanjuje troškove liječenja.