Antibiotici pomažu vašim arterijama
Dugotrajna upotreba antibiotika usporava sužavanje arterija kod ljudi zaraženih bakterijom koja uzrokuje upalu pluća. Većina ljudi biva izložena bakteriji Chlamydia pneumonia u nekom trenutku u životu, i obično to ne uzrokuje nikakve simptome. Ipak rizik od komplikacija raste sa godinama.
Nova istraživanja povezuju bakteriju sa srčanim bolestima, moždanim udarom i Alzheimerovom bolesti. Ispitane su posljedice obrade antibiotikom na progresivno debljanje glavne vratne arterije (karotidne arterije) kod 272 pacijenta starija od 55 godina. Svaki pacijent je ispitan na infekciju Chlamydia pneumoniom i slučajnim uzorkovanjem im je određeno primanje placeba ili terapije antibiotika (dva puta dnevno antibiotic roxithromycin).
Prije početka ispitivanja istraživači su ustanovili da je sužavanje arterija odnosno debljanje stijenki napredovalo znatno brže kod pacijenata zaraženih Chlamydia pneumonia nego kod nezaraženih.
Nakon dvije godine obrade antibiotikom vidjelo se značajno usporavanje debljanja stijenki arterija kod zaraženih pacijenata. Istraživanja su objavljena u Circulation: Journal of the American Heart Association.
Iako je tretman usporio debljanje arterija kod zaraženih pacijenata, kod nezaraženih nije imao nikakvog utjecaja i uprkos usporavanju bolesti kod zaraženih pacijenata nisu se vidjele nikakve razlike u broju srčanih ni moždanih udara između pacijenata koji su primali antibiotike i onih koji nisu primali antibiotike. Autor studije Dirk Sander, MD sa "Technical University" u Minchenu, Njemačka, kaže da bi usporavanje debljanja stijenki arterija trebalo smanjiti rizik os srčanih i moždanih udara za 2.5 do 2%. Potrebne su daljnje studije da bi se ustanovili dugotrajni učinci obrade antibioticima.