mojesrce03
[Naslovnica]  [Kontakt]  
RSS za Moje srce



Mojesrce - ukratko
Zanimljivo...
 Bojenmi čaj
 Astro Practice
Main menu




mojesrce.com novosti


prijavi  odjavi 



Mojesrce


RSS za Moje srce

Srčani udari

Dodatno potražite obavijesti na:

Što je srčani udar?

Srce radi 24 sata na dan, pumpajući krv bogatu kisikom i hranjivim tvarima kroz tijelo. Samo srce se snabdjeva krvlju kroz svoje srčane arterije. Kod bolesti srčanog krvožilnog sistema stvaraju se naslage kamenca i masnih tvari duž nutarnjih stijenki arterija. Kamenac privlači i krvne komponente koje se također talože na tkivo stijenki. Nazvan atheroskleroza proces se razvija postupno, tokom mnogo godina. Često započinje vrlo rano u životu, čak u djetinjstvu.

Masne naslage ili kamenac, mogu se odlomiti i dovesti do stvaranja krvnih ugrušaka. Ugrušak smanjuje protok krvi. Ciklusi stvaranja masnih naslaga, odlamanja i stvaranja ugrušaka uzrokuju suženje srčanih arterija, smanjujući protok krvi.

Preživjeli ste prvi srčani udar? Uz umjereno vježbanje imate 60% više šanse da ne doživite drugi srčani udar.

Stanje kada do srca dopire premalo krvi naziva se ishemija. Moguća je bol u grudima ili angina. Bol se može javljati različito, te biti blaga i povremena, ili izraženija i postojana. Može biti dovoljno oštra da onemogućava normalan svakodnevni život. Isto to stanje nedovoljne opskrbljenosti srca krvlju može i biti bez ikakvih simptoma, stanje koje se naziva tiha ishemija.

Ako ugrušak iznenada prekine veći dio ili cijelo snabdjevanje srca krvlju, dolazi do srčanog udara. Stanice srčanog mišića koje ne dobijaju dovoljno kisika putem krvi počnu odumirati. Što je duže vrijeme bez postupka koji bi omogućio ponovo uspostavljanje protoka krvi, veće je oštećenje srca.

Tko je u opasnosti?

Srčani udari napadaju i muškarce i žene podjednako. Ipak neke osobe su izloženije od drugih zbog "faktora rizika". Faktori rizika su oblici ponašanja ili uvjeti koji povećavaju mogućnost razvoja bolesti. Neki su van vaše kontrole dok većinu njih možete mjenjati te smanjiti rizik prvog ili ponovljenog srčanog udara.

Faktori koji povećavaju rizik srčanog udara

Faktori koje ne možete kontrolirati

  • Postojeće bolesti srca, uključujući angioplastiku ili kirurške zahvate na srci ili anginu.
  • Životna starost. U muškaraca se rizik povećava nakon 45. godine, dok u žena se rizik povećava nakon 55. godine života.
  • Obiteljska povijest ranih srčanih oboljenja - otac lili brat prije 45. godine, majka ili sestra prije 55. godine života.

Faktori koje možete kontrolirati

  • Pušenje
  • Povišeni krvni pritisak
  • Povišeni kolesterol u krvi
  • Pretjerana tjelesna težina
  • Tjelesna neaktivnost
  • Dijabetes
  • Stres

Posljedice faktora rizika se ne zbrajaju jednostavno jedne na druge, već međusobno povećavaju svoja djelovanja. Zato je vrlo važno sprečavati i kontrolirati faktore rizika za koje je to moguće. Ako postoji jedan ili više tih faktora savjetujte se sa svojim liječnikom o tome kako smanjiti rizik prvog ili ponovljenog srčanog udara.

 Da li ste znali?
Oko trećine srčanih udara završava smrću, sat vremena nakon pojave prvih simptoma. Na sreću svatko može poduzeti korake da zaštiti svoje srce i svoj život.

Kako smanjiti štetu na srcu?

Postoje postupci koji se primjenjuju prilikom srčanog udara kojima se otvaraju blokirane krvne žile kako bi se obnovio dotok krvi što prije. Time se sprečava ili ograničava oštećenje srčanog mišića i smanjuje mogućnost ponavljanja srčanog udara. Glavni postupak je trombolitička terapija kojom se nastoje razbiti ugrušci. Osim toga rabe se i angioplastika, te kirurški postupci premošćenja začepljene srčane arterije.

Da bi bili efektni sa tim postupcima se mora započetu najkasnije 1 sat nakon početka prvih simptoma. Brzo brzo reagiranje vam može spasiti život i ograničiti oštečenja srca.

Ispitajte da li kod vas postoji rizik srčanog udara!.